Za proizvodnju kućne rakije trebat će vam, osim prije navedenih stvari, još jedan veliki sliv, ili ako već imate bačvu naravno nju koristite, gdje ćete ostaviti vaše šljive da fermentiraju par sedmica ili tri, onda malo šećera (neće vam trebati više od 2% težine svih vaših šljiva) i što više zdjela i krčaga koji će vam trebati za prikupljanje rakije i ostalih tekuća iz vašeg destilatora. Počnimo pripremama za fermentaciju: operite i onda režite što više sve vaše šljive, odvojite koštici i sve ostalo stavite u bačvu/sliv. Brzo ćete primjetiti da je ovo mnogo duži proces nego što izgleda kad sami režete šljive nožem jednu po jednu! Zato ne brinite i samo nastavite, no pazite da vam u međuvremenu ne ulaze insekti u bačvu, jer bi vam mogli pokvariti cijeli proces! Možete fermentaciju pomoći uz malu količina šećera koja ne mora biti teža od 2% vaše ukupne količine šljiva, no slobodno stavite i manje: ovo ćete sami odlučiti uzimajući u obzir da će ovaj dodatni šećer nadoknaditi nedostatak šećera u vašim šljivama, možda jer neke nisu potpuno zrele ili što nisu "vrhunskog kvaliteta". Ako niste sigurni možete ubaciti 1% za svaki slučaj. Sada dobro muljite vaše šljive i miješajte tek dodani šećer. Hermetski zatvorite vašu bačvu ili vaš sliv uzimajući u obzir da četri petine moraju biti dopunjene šljivama, zatim jedna petina mora ostati slobodna kako bismo omogućili fermentaciju. Pa sada: čekanje! Morat ćete dvije ili tri sedmice provjeravati vašu fermentaciju svakih dva dana, otvoriti vašu bačvu i naporno miješati vaše šljive, koje će u toku dana ili dva (malo više ako ih niste dobro muljili na početku) proizvesti narandžastu tekuću. Pazite i ovaj put da vam ne ulaze insekti u bačvu i nikada je nemojte otvoriti bez potrebe, jer je stajaći zrak važan za proces fermentacije. Sjetite se i toga da je svaka mala, nevidljiva rupica u vašem poklopcu prilika za insekte koji će što prije moguće tu priliku iskoristiti i ostaviti njihove prljave tragove u vašu dobru rakiju! Moći ćete razumijeti nivo vaše fermentacije ili po mirisu (no može biti malo teže) ili znajući jesu li vaše šljive bile dobro muljene na početku fermentiranja ili samo brzinski narezane: naravno, u drugom slučaju trebat će vam više vremena, dakle radije čekajte tri sedmice. Znajte također, u slučaju da niste sasvim sigurni, da je bolje ostaviti šljive na fermentiranju par dana više nego ih prerano destilirati! No nemojte predugo, jer će se ionako pokvariti. Dolazi sada najteži stepen ovog dugog procesa proizvodnje rakije! Morat ćete svaku malu sitnicu smatrati opasnošću za vaš život i za život vaših kućnih "mušterija". Morat ćete naporno pratiti sva pravila ovog procesa znajući da, ako ih budete kršili, vaša će rakija postati mogući smtrni otrov. Zato ćemo se prvo baviti hemijom iza ovog procesa prije nego što počnemo! Prije svega, znajte da je metanol najopasniji elemenat koji se nalazi u vašoj fermentiranoj mješavini ostataka šljiva, alkohola i ostalih tekuća. 30 mililitra metanola mogu ubiti čovjeka, 10 mililitra ga mogu činiti slijepim uništavajući njegov vidni živac. No za sreću svih kazandžija i svih ljubitelja rakije, metanol ima malo nižu tačku ključanja od etanola i ostalih tekuća naše rakije: metanol isparava na 64.7 °C, etanol, npr., na 78.2 °C. Također, neki ostali elementi koji se ne bi trebali nalaziti u rakiji vrhunskog kvaliteta no koji sigurno nisu opasni kao metanol, imaju različite tačke ključanja koje se vrte između 85 °C i 100 °C. Ovi elementi izazivaju tzv. "mamurluk", ili kad tad bol glave, kad se pređe granica pijanja. Dakle ćemo našu prvu rakiju podijeliti na tri djelove: prvi dio, veoma opasni, od njega nećemo ništa dobiti i možemo jednostavno baciti; drugi dio, ili "srce", jezgro naše rakije koji sadržava sve ono što nam treba za dobru šljivovicu, i konačno "patok", izvor mamurluka koji se dobije većom temperaturom. Ako niste znali, "patočari" su teški alkoholičari kojima obična rakija više nije dovoljna i zato namjerno traže patočne rakije kojima je teško ostati svjesni! I, konačno, još par savjeta prije destiliranja: destilator mora biti čist, bez ikakvih prljavština, ni u velikom kazanu/šerpi koja će sačuvati fermentirane šljive kao ni u svim cijevima; ovo se prvo lako sredi, no teško ćemo običnom krpom očistiti unutarnju stranu cijeva! Dakle, prije početka pečenja šljivovice moramo staviti malo vode u kazan/šerpu i ostaviti je pola sata na jaku vatru da isparava. Nakon toga, samo otvorite kazan i očistite ga kako vam je lakše. Također je veoma moguće da je vašem destilatoru ugrađen sistem hlađenja cijeva (manja šerpica kuda prolaze cijevi): tu morate osigurati stalnu struju hladne vode, pa vi slobodno pogledajte kako ćete to najlakše uspjeti, kako bi proizvod isparivanja u kazanu postao tečni prije izlaska iz cijeva. Počnimo destiliranjem! Napunite vaš kazan destilatora ili šerpu mješavinom fermentiranja ostaveći jednu trećinu praznu kako bi bilo slobodnog mjesta za pečenje i da ne bi slučajno iskipilo iz kazana. Ako ste destilator naručili preko interneta samo za zabavu vjerovatno neće biti dovoljno mjesta za svu mješavinu, dakle slobodno ponovite destilaciju do kraja te zadnje. Pripremite jednu zdjelu na kraju cijeva destilatora koja će sačuvati "prvenac" ili "bašicu", prvi dio pečenja gdje ćete naći otrovne elemente kao metanol. Stavite destilator na jaku vatru i često pogledajte temperaturu pokazana na toplomjeru. Za pečenje prvenca idealna temperatura se vrti oko 75 °C, no pazite: kad više neće izaći metanol iz cijeva, to ne znači da u cijevima nisu sačuvane male količine prvenca koje nisu dospjele do kraja, zato kad budete pojačali na 80 °C za sljedeću fazu ("srce") ipak žrtvujte malo toga kako bi se destilator očistio svih otrova. Prvenac ili bacite ili ostavite negdje sigurno gdje ga neće nitko slučajno popiti! Zatim pređite na drugu fazu, koja će vam proizvesti kvalitetnu šljivovicu. Promjenite zdjelu, uzmite što veću, i čuvajte temperaturu oko 80 °C, najviše 85 °C, i tako nastavite dva ili tri sata sve dok bude kipilo iz cijeva. Kada više ništa ne izlazi iz cijeva onda pređite na treću fazu, faza patoka, opet sa novom zdjelom, i čuvajte temperaturu oko 90 °C. Nemojte preko toga, patočna rakija već i nije sasvim zdrava. I konačno, evo je! U drugoj zdjeli vam je kvalitetna rakija, u trećoj patočna, pa u prvoj otrov! Ako ste srećni i imate drvenu bačvu slobodno je tu ostavite na odmor, ako nemate može i obična staklena, bilo koje veličine. Sigurno ste primjetili da ovo nije obična, narandžasta šljivovica iz prodavnice, već providna i ljuta! Možete boju dostići uranjajući čisto drvo od oraha u vašu rakiju, koji će joj vremenom dati bolji i zanimljiviji ukus, ili karamelom, no možete to brzo i lako kad god vam se daje i za bilo koju količinu vaše rakije, šteta bi bilo odmah odlučiti, jer od toga nema povratka! Pa sada uživajte u vašoj slavi, destilirali ste vašu prvu rakiju od šljiva!